Bronhiolitis kod dece i odraslih

Bronhiolitis je inflamatorno oboljenje najsitnijih delova disajnih puteva, bronhiola. Iako je primarno bolest male dece, bronhiolitis može pogoditi i odrasle osobe.
Postoje dve glavne grupe bronhiolitisa:
Virusni bronhiolitis se karakteristično javlja kod male dece. U najvećem broju slučajeva izazvan je virusom RSV (respiratorni sincicijalni virus). Tipično se javlja zimi i dominantno pogađa decu mlađu od 1 godine starosti.
Obliterantni bronhiolitis je retko oboljenje koje se javlja kod odraslih. Karakteriše se destrukcijom zida bronhiola i opstrukcijom koju je nemoguće sanirati. Javlja se uglavnom kao posledica izlaganju nekim toksičnim hemikalijama, i potrebno je nekoliko nedelja od ekspozicije do razvoja simptoma.
Simptomi i znaci bronhiolitisa su zajednički, bez obzira na uzrok:

  • nedostatak vazduha,
  • ubrzano disanje i kratak udah,
  • kašalj,
  • vizing,
  • plavičasta prebojenost kože kod duže prisutne smanjene koncentracije kiseonika,
  • “pucketanje u plućima pri disanju,
  • kod dece postoji uvlačenje međurebarnih mišića u toku udaha.

Pored RSV, virusi koji mogu izazivati bronhiolitis kod dece su i adenovirusi (oko 10% slučajeva). Virus influence može izazvati bronhiolitis i kod dece i kod odraslih, a posebno je opasan bronhiolitis izazvan ovim virusom kod malih beba, koje još uvek nemaju dovoljno razvijen imunološki odgovor.

Kod dece, veći rizik za razvoj bronhiolitisa imaju:

  • deca koja nisu dojila,
  • prevremeno rođena deca,
  • deca sa urođenim anomalijama pluća i/ili srca,
  • imunokompromitovana deca,
  • deca izložena duvanskom dimu,
  • deca koja borave u kolektivu (jaslice, vrtići)

Kod odraslih, pod povećanim rizikom su:

  • osobe koje su na radnom mestu izložene toksičnim isparenjima,
  • osobe sa transplantiranim organima (srce, pluća, koštana srž),
  • pušači,
  • osobe sa autoimunim sistemskim bolestima vezivnog tkiva.

Tretman bronhiolitisa se razlikuje u zavisnosti od uzroka, opšteg stanja pacijenta i drugih pridruženih bolesti. U slučaju nekomplikovanog bronhiolitisa, nekada nije potrebna posebna terapija. Ukoliko se radi o prevremeno rođenoj deci ili osobama koje imaju neke pridružene bolesti (bolesti srca, sistemske bolesti) nekada je potrebna hospitalizacija i upotreba lekova koji olakšavaju disanje. Antibiotici se ne daju rutinski, već samo u slučaju kada se na virusni bronhiolitis nadoveže bakterijska infekcija. Ukoliko je razmena gasova poremećena, potrebna je terapija kiseonikom.