Bolesti sinusa i rinitis.

Proleće je za mnoge najlepše godišnje doba, ali osobama alergičnim na polen stvara mnoge neprijatnosti. Međutim, usled klimatskih promena polen drveća počinje da se javlja još krajem februara, ali je svakako maj mesec najteži, jer se tada udružuju poleni drveća i trava. U tom periodu većina osoba ima i najtežu reakciju.

Zapušen nos, prehlada ili nešto drugo.
Prva stvar na koju pomislite kad vam se zapuši nos je verovatno – prehlada. Nos počinje da curi ili je zapušen, osećate pritisak u glavi, glava boli nekad jačim nekad slabijim intenzitetom, dolazi do suzenja očiju. Ukoliko ste ustanovili da patite od alergijskog rinitisa sigurno da već uzimate svoju redovnu terapiju, koju vam je prepisao vaš lekar. Međutim, šta kada se ovi simptomi javljaju prvi put? Šta ako se javljaju i više puta u toku godine, a vi ne preduzimate ništa da to sprečite, već samo lečite akutnu upalu?

Kako dolazi do bolesti sinusa?
Nos je početni deo disajnih organa i služi za čišćenje i sprečavanje raznih čestica da prodru u organizam. Ima i funkciju vlaženja i zagrevanje kada vazduh udišemo. Samim tim je nos čuvar pluća i vrlo je važno održavati ga prohodnim i čistim. Sinusi su šupljine u kostima lica i baze lobanje koje su obložene respiratornom sluzokožom koja stvara sekret. Sinusi su povezani nosem kroz uske otvore kroz koje sluz izlazi iz sinusa, a ulazi vazduh. Kada gust sekret ili otok sluzokože dovedu do suženja ili potpune blokade ovih otvora, dolazi do upale sinusa. Do upale sinusa može doći zbog alergena, infekcije ili iritanasa, koji dospeju do nosa i izazovu otok sluzokože i višak sekreta u nosu.

Simptomi sinuzitisa
Simptomi sinusitisa mogu biti različiti i kod svake osobe mogu prouzrokovati različite tegobe. Alergijski rinitis prouzrokuje simptome slične sinuzitisu, pa stoga često dolazi do pogrešne dijagnoze i lečenja. Koji su to simptomi koji se javljaju kod sinuzitisa?

zapušenost nosa,
hrkanje,
pritisak i bol u predelu lica,
glavobolja,
curenje nosa,
slivanje sekreta u ždrelo,
kašalj,
temperatura,
odsustvo mirisa,
neprijatan ukus i miris u ustima,
bol u predelu zuba,
umor i loša koncentracija.

Dijagnoza i lečenje
Što se tiče same dijagnoze, ona se uspostavlja uzimanjem anamneze, pregledom kod orl lekara, endoskopsim i radiološkim pregledom sinusa tkz CT sinusa. Često se pristupa ovom načinu uspostavljanja dijagnoze, jer u današnje vreme mnogo ljudi boluje od ove vrste bolesti, a stručni lekar može ustanoviti da li se radi o sinusitisu ili o alergiji. Za lečenje sinusitisa najčešće se koriste antibiotici, mukolitici, lokalni kortikosteroidni sprejevi, oralni vazokonstriktori i antihistaminici, kao i fiziološki rastvor. U odnosu na jačinu upale uspostavlja se odgovarajuća terapije, ne koriste se svi nabrojani lekovi. Najčešći uzrok upale sinusa izaziva bakterija pneumokok, dok je virusna infekcija ređi izazivač. Sinuzitis može biti akutni ili hronični, pa samim tim dužina oboljenja i način lečenja jesu različiti. Akutni sinuzitis traje oko deset do četrnaest dana, a hronični može trajati i duže od četiri nedelje.

Ukoliko se uspostavi da u nosnoj šupljini ima polipa ili nekih devijacija, predlaže se i hirurško lečenje. Važno je istaći da se hirurški pristupa lečenju hroničnog sinuzitisa ukoliko dati medikamenti ne daju rezultate i urušavaju sam kvalitet života. Pokazalo se da je funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa odličan izbor za lečenje ove bolesti, jer je neinvazivan. To dovodi do vraćanja sinusa u normalno anatomsko stanje, uspostavljajući drenažu sekreta i ventilaciju sinusa. Hirurškim proširenjem otvora sinusa, sluzokoža se regeneriše i eliminiše infekcije.

Šta je rinitis?
Pored sinusitisa najčešće bolesti nosa je rinitis. Simptomi su vrlo slični simptomima sinusitisa, a dele se po uzročniku na alergijski i nealergijski rinitis. Kod rinitisa dolazi do iritacije ili upale sluznice, kada se luči previše sekreta. Sekret može biti vodenast ili gust, pa samim tim su i tegobe različite, od curenja nosa do začepljenja i otežanog disanja.

Nealergijski rinitis
Kod nealergijskog rinitisa simptomi mogu biti stalni ili mogu trajati samo nekoliko dana, mogu biti različiti i vrlo slični sinuzitisu i alergijskom rinitisu. Najčešće tegobe nealergijskog rinitisa su zapušen nos, kijavica, sluz koja se sliva niz grlo i slično. Uzroci nastanka ove bolesti su najčešće vezani za uticaje iz okoline, kao što su prašina, smog, dim i jaki mirisi. Pored ovih uzroka, na pojavu nealergijskog rinitisa utiče i promena temperature, vlažnost vazduha, virusne infekcije, neka alkoholna pića i ljuta hrana, lekovi, hormonske promene, stres i dugotrajna upotreba kapi za nos.

Moguće komplikacije koje može izavati ovo oboljenje je nastanak nosnih polipa, pojava hroničnog sinuzitisa i upala srednjeg uha.

Kako se može lečiti nealergijski rinitis?
Ukoliko dođe do virusne infekcije, ona prolazi spontano u roku od par dana. Obično se koriste kapi za nos, koji olakšavaju tegobe, ali se mora voditi računa da se ne koriste duže od pet dana i bez nadzora lekara. Pored kapi za nos, savetuje se korišćenje fiziološkog rastvora, koji pomaže da se održava adekvatna vlažnost nosne šupljine i efikasno čišćenje. Ukoliko bolest ne prođe lekar će prepisati određene lekove. Uglavnom se koriste kapi za nos na bazi kortikosteroida. Mora se voditi računa da se koriste samo pod nadzorom lekara i tačno onako kako je prepisano.

Alergijski rinitis
Za razliku od sinuzitisa i nealergijskog rinitisa, alergijski rinitis se javlja kao odgovor imunog sistema na određeni alergen. Alergeni mogu biti različiti, počev od onih koji se nalaze svakodnevno u okruženju, tkz. kućni alergeni poput prašine, grinja, buđi, kućnih ljubimaca, pa i hrane, pa sve do sezonskih, kao što su poleni drveća, trava i korova.

Uzroci alergijskog rinitisa
Kod osoba izloženih određenom alergenu dolazi do produkcije velike količine antitela (IgE) koji se vezuju za receptore na površini ćelija u tkivima, kao i na ćelije koje se nalaze u krvi. Imuni sistem reaguje drugačije nego što je to uobičajeno: on identifikuje inače bezopasne supstance kao štetne i počinje da proizvodi veću količinu antitela. Zatim, prilikom ponovnog kontakta sa alergenom, antitela ga identifikuju i javljaju to imunom sistemu. Tada dolazi do oslobađanja histamina, leukotriena i prostaglandina u krvotok koji izazivaju reakciju imunog sistema.

Simptomi alergijskog rinitisa
Simptomi alergijskog rinisa su veoma slični sinuzitisu. Međutim, ako se javljaju duže od nedelju dana i u isto doba godine – najverovatnije je da je u pitanju alergijski rinitis. Sigurni znaci koje ćete lako prepoznati su: učestalo kijanje po nekoliko puta uzastopno, zapušen nos, curenje vodenog sekreta, svrab i crvenilo nosa i očiju, osećaj peckanja i suzenje, postnazalno curenje, hronični nadražajni kašalj, grebanje u grlu.

Alergijski rinitis se često udružuje sa drugim atopijskim bolestima, sinuzitisom, astmom, ekcemom, alergijskim konjuktivitisom. Česte posledice, kao što je upala srednjeg uha kao rezultat disfunkcije Eustahijeve tube, može doprineti pojavi migrenoznih glavobolja, a posledica pogrešno primenjene terapije može dovesti do ansomie, gubitka čula mirisa. Višegodišnje tegobe mogu da dovedu do oboljenja donjih disajnih puteva, do pojave polipa u nosu, čestih upala sinusa i konjuktivitisa. Takođe, alergije iz prirode mogu biti povezane sa alergijom na određenu hranu i dovesti do pojave ukrštenih alergija.

Dijagnoza alergijskog rinitisa
Pri dijagnozi alergijskog rinitisa primenjuju se isti načini dijagnoze kao i kod ostalih alergija. Dijagnostikuje se analizom ukupnih i specifičnih antitela, imunoglobulina E (IgE), analizom iz krvi, alergološkim testiranjem na koži i nazalnim provokacionim testovima.

Sezonski ili nesezonski alergijski rinitis
Alergijski rinitis može biti sezonski ili nesezonski. Sezonski rinitis se obično javlja u određeno doba godine, kada se oseća u vazduhu visoka koncentracija polena drveća, trave i korova. U zavisnosti od toga na šta alergična osoba reaguje, javljaju se veće ili manje tegobe tokom čitave sezone, počev od kraja februara, pa sve do novembra.

Nesezonski alergijski rinitis se može javiti bilo kada u toku godine i može trajati i tokom cele godine. Najčešći izazivači nesezonskog alergijskog rinitisa su prašina, grinje, kućni ljubimci, bube, spore iz gljivica i plesni. Uzroci se međutim mogu naći i u radnom okruženju (pekari imaju alergiju na brašno, medicinski radnici na latex, veterinari na životinjsku dlaku), a može biti posledica primene lekova.

Kako se alergijski rinitis može lečiti?
Cilj tretmana alergijskog rinitisa je umanjiti ili potpuno eliminisati alergijske simptome koji su posledica inflamatornog procesa.

Bolest se tretira istovremeno farmakološkim i nefarmakološkim putem, kao i imunoterapijom. Ukoliko nije moguće izbeći alergene, primena terapije je neophodna. Lekovi koji suzbijaju alergijsku reakciju su i lekovi koji se primenjuju u lečenju atopijskog rinitisa. To su: antihistaminici, dekongestanti, kapi za oči, nazalni sprejevi, imunoterapija. Zavisi od preporuke lekara (alergologa, otorinolaringologa) koristiće se jedan ili više od navedenih lekova.

Možemo zaključiti da bolesti sinusa i nosa imaju slične simptome. Iz tog razloga je jako važno uspostaviti odgovarajuću dijagnozu, koja će voditi ka ispravnom lečenju. Nelečena ili pogrešno lečena bolest dovedi do komplikacija i pojave novih i ozbiljnijih.

PRIMED 2 je potpuno prirodni preparat na bazi kristalizovanog lipovog meda i kalcijuma. PRIMED 2 se preporučuje u slučaju:

astme,
bronhitisa,
alergijskog rinitisa,
sinuzitisa,
hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP),
pušačkog kašlja.
KAKO DELUJE PRIMED 2

Aktivni sastojci preparata podstiču razgradnju i iskašljavanje gustog sekreta, olakšavajući protok vazduha u disajnim putevima. Smanjuju preosetljivost disajnih organa na alergene iz vazduha i deluju na opuštanje disajnih puteva, čime ublažavaju i proređuju astmatične napade.