Lekovito bilje i bolesti disajnih organa

Respiratorni sistem ili sistem organa za disanje izgrađen je od gornjih i donjih disajnih puteva i organa, čija je zajednička funkcija da omoguće proces disanja.

Jedna od osnovnih podela bolesti pluća je na restriktivne i opstruktivne.

Restriktivni poremećaji karakterišu se promenom struktura pluća koje okružuju disajne puteve (plućni parenhim), ili su posledica bolesti mišićnog, nervnog i koštanog tkiva grudnog koša. Zajedničko za restriktivne bolesti jeste da uzrokuju postepeno smanjenje normalnih disajnih pokreta i kapaciteta pluća.

U osnovi opstruktvnih poremećaja nalazi se suženje disajnih puteva koje povećava otpor protoku vazduha. Suženje nastaje usled zapaljenja sluzokože, otoka i povećanog stvaranja bronhijalnog sekreta. U opstruktivne poremećaje ubrajamo hronični opstruktivni bronhitis, astmu i emfizem pluća.

Lekovito bilje može imati mnogobrojna blagotvorna dejstva na olakšanje tegoba kao što je kašalj, nadražena sluzokoža grla, nakupljanje sekreta u disajnim putevima i otežano disanje uzrokovano astmom ili drugim poremećajima na nivou disajnih organa. Lekovito bilje čiji aktivni principi deluju kao ekspektoransi, mukolitici, spazmolitici, umiruju nadražajni kašalj i ispoljavaju antimikrobno dejstvo su najdelotvornije u tretmanu disajnih tegoba, a mogu se upotrebljavati u obliku čaja, tinktura, inhalacija, obloga, kapsula i dr.

Ekspektoransi, podstiču “razvodnjavanje” i izbacivanje gustog sekreta iz disajnih puteva.

Bronhijalni spazmolitici dovode do opuštanja glatkih mišića koji okružuju disajne puteva. Biljke čiji aktivni principi pokazuju spazmolitično dejstvo posebno se preporučuju kod astme, HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća) i drugih poremećaja sa alergijskom komponentom.

Neke od biljaka sa koje se preporučuju kod bolesti disajnih puteva i organa:

Ginko (Ginkgo biloba) list sadrži ginkolide (diterpeni). Ginkolidi su antagonisti inflamatornih faktora i sprečavaju bronhokonstrikcije.

List biljke čaj (Camellia sinensis) sadrži znatne kolčine alkaloida teofilina (razlikuje se od kofeina po odsustvu metil grupe). Teofilin je bronhodilatator. Ovo dejstvo postiže zahvaljujući inhibiciji enzima fosfodiesteraze, blokiranjem adenozinskih receptora, sprečavanjem oslobađanja histamina, itd. Dugotrajna upotreba može imati i neke neželjene efekte, kao što su glavobolja, vrtoglavica, nesanica, nervoza, urinarni problemi, tahikardija, iritacije želuca. Ne preporučuje se kod osoba sa preležanim infarktom miokarda.

Angelika (Angelica archangelica) sadrži aktivne principe sa spazmolitičnim dejstvom. Ekstrakt anđelike može biti vrlo efikasan kod spazma u toku asmatičnih napada, suvog, nadražajnog kašlja i drugih iritacija.

Oman (Inula helenium) rizom– koristi se za pripremu čaja, a može se upotrebljavati i etarsko ulje. Aktivni principi omana deluju kao refleksni ekspektoransi- u kontaktu sa želudačnom ili duodenalnom sluzokožom, preko aferentnih (dovodnih) vlakana (n.vagus) i centara u nervnom stablu podstiču lučenje tečnosti i razbijanje sekreta. Sadrži i saponine, kao i gorka i jedinjenja sa emetičkim dejstvom.

Očajnica (Marrubium vulgare- Gorčika) herba– sadrži alkaloide, flavonoide, terpenoide (marubiin), etarsko ulje, itd. Marubiin deluje kao ekspektorans a poseduje i spazmolitična svojstva.

Slatki koren –sladić (Glycyrrhiza glabra) koren sadrži triterpenski saponin glicirizin 4%, kao i flavonoide. Aktivni principi ispoljavaju dejstvo ekspektoransa, a mogu I da umiruju kašalj (antitusik). Glicirizin pojačava lučenje tečnosti i razlaže mukus. Preporučena dužina primene je do 4-6 nedelja, zbog mogućih pratećih neželjenih pojava.

U biljke sa refleksno ekspektorantnim delovanjem spadaju i: jagorčevina koren, bršljan list, bela mrtva kopriva cvast, sapunjača koren, kao i neke egzotične biljke: ipekakuana koren, senega koren…

Etarska ulja velikog broja biljaka takođe se upotrebljavaju u tretmanu disajnih tegoba. Etarska ulja korišćena u obliku inhalacija takođe pokazuju ekspektoransno, spazmolitično i antimikrobno dejstvo.

Najčešće upotrebljavana etarska ulja su:

Etarsko ulje eukaliptusa (Eucalyptus globulus) list (85% eukaliptol- cineol) sadrži i do 3,5%, flavonoida (rutin, hiperin), tanina, kofeinske kiseline. Ispoljava mukolitičko dejstvo (razblažava sekret) i podstiče njegovo iskašljavanje (ekspektorans). Poseduje i antiseptična svojstva. Ne preporučuje se prekomerna i produžena upotreba, usled mogućih neželjenih efekata: miopatija, alergijske reakcije na koži i sluzokoži.

Timijan (Thymus vulgaris) cvet i list sadrži visoku koncentraciju etarskog ulja- 3% (timol do 70%, karvakol do 15%), flavonoide, tanine, saponine, itd. Deluje kao ekspektorans, spazmolitik, antitusik, mukolitik. Pored toga, poseduje i antibakterijska, antifugalna, hipotenzivna svojstva. Jedna je od biljaka izbora u tretmanu astme i bronhitisa. Preporučuje se i oralna upotreba čaja od timijana.

Ulje dobijeno iz semena anisa (Pimpinella anisum) takođe pokazuje spazmolitična svojstva, a podstiče i iskašljavanje. Anis je pogodan za upotrebu i kod dece.

Etarsko ulje čajevca (Melaleuca alternifolia) je jedan od najmoćnijih prirodnih antiseptika. Udisanje etarskog ulja čajnog drveta preporučuje se kod svih oblika respiratornih infekcija, usled širokog antimikrobnog delovanja.

Kod svih respiratornih infekcija, kada je u pitanju povoljno dejstvo na imunološki sistem, biljka izbora je svakako ehinacea. Ehinacea (Echinacea angustifolia, palida, purpurea) stimuliše T limfocite i ubrzava fagocitozu (neutrofili i monociti).

Kod problema sa suvim, nadražajnim kašljem preporučuje se upotreba biljaka sa sluzavim komponentama:

Beli slez koren (Althaea officinalis). Koren belog sleza sadrži sluzi, asparagin, kalcijum oksalat, pektine, skrob, tanine, fenolne kiseline. Aktivni sastojci belog sleza povoljno utiču na smirenje kašlja.

Crni slez (Malva silvestris)– Cvet crnog sleza sadrži više od 10% sluzi. Smanjuje nadražaj kod upale sluzokože disajnih puteva.

Bokvica (Plantago lanceolata, major) sadrži saponine, tanine, glikozide, silicijumovu kiselinu, fitoncide, sluzi, provitamin A, vitamin C i gorke materije. Preproučuje se i kod hroničnih respiratornih bolesti.

Islandski lišaj ili mahovina– sadrži lišajne kiseline- fenolne supstance koje ispoljavaju antibakterijska svojstva.